O nama

Danas su istraživači koji se bave proučavanjem Neogena, a pre svega geolozi i stratigrafi, suočeni sa nizom problema koji se tiču (ne)razumevanja, uniformne nomenklature i terminologije koja se koristi u različitim radovima, prezentuje na skupovima i saopštenjima.

Ako se posmatra Neogen Mediterana odnosno nekadašnjeg Tetisa skoro da postoji potpuna saglasnost u stratigrafskom modelu i odgovarajućim litostratigrafskim i vremenskim jedinicama. No, ako se osvrnemo na istraživače koji rade u domenu Panonskog prostora, onda se vidi jedna divergentnost modela koji se koriste za objašnjena prostornih i vremenskih događaja tokom Neogena. Tu se pre svega misli na različite litostratigrafske jedinice (npr. formacije, slojeve) i njima odgovarajuće vremenske (hronostratigrafske) okvire, postojanost ili odsustvo pojedinih regionalnih katova i prostornih/vremenskih paketa, depozicione sekvence i brojne transgresivno-regresivne cikluse, integrisane stratigrafske skale na osnovu različitih kriterijuma (makrofosili, mikrofosili, magnetne zone polariteta, diskordancije, transgresije...).

Razlozi za takvo stanje su različiti. Svakako da je jedan od osnovnih što se tokom poslednjih 20 godina u nekim zemljama u okruženju (Austrija, Slovačka, Mađarska, Rumunija,) razvio jedan novi koncept proučavanja Neogena zasnovan na sprezi seizmičkog profiliranja, sekvencne stratigrafije, tektonskog modelovanja i stratigrafske analize i interpretacije takvih podataka. Takav koncept je formiran kao odgovor na sve veće zahteve iz privrede i potrebe naftne industrije pojedinih zemalja.

Moderan, integrisan (inter- i multidisciplinaran) pristup rešavanju problema iz domena analize sedimentacionih basena i geneze ugljovodonika i drugih mineralnih sirovina i resursa, te boljeg razumevanja sveukupne dinamičke evolucije Panonskog prostora, danas se nametnuo kao osnovni metodološki pristup. Zbog poznatih razloga ali i nedostatka novih, mlađih kadrova te sveukupnog položaja geološke struke u Srbiji, mnoge savremene metode su još prava nepoznanica za naše geologe.

Iz tih razloga, te želje da se uključimo u zajednička nacionalna ali i, bilateralna i multilateralna istraživanja neogena Panonskog prostora i cele Evrope, ova priča (Komisija) je ponovo pokrenuta i uspostavljena. Tim pre što je još 2005. g. na inicijativu srpskih geologa i kolega iz Paleontološkog instituta u Beču, ustanovljena potreba da se svake 2 godine na prostoru Centralne i Jugoistočne Evrope, organizuje stručno-naučni skup o Neogenu (prvi takav skup održan je na Fruškoj gori, 2005.g.) a sada je postao tradicionalan. Svi koji se bave proučavanjem Neogena, a pre svega profesionalni geolozi, kroz komunikaciju i kontakte preko ove Komisije, svako da će biti u prilici da ukažu na osnovne probleme koji ih muče, da ih bolje analiziraju i da kroz zajedničku diskusiju iznađu najbolje rešenje.

Naša osnovna ideja je da svi koji se bave Neogenom u profesionalnom smislu, budu okupljeni oko ove Komisije. Osim toga, vremenski okvir od oko 20 miliona godina svakako da pruža i sjajnu perspektivu da se pronađu, prouče i prezentuju javnosti i mnogi, do sada, nepoznati prirodni fenomeni i pojave.

 

SRPSKO GEOLOŠKO DRUŠTVO KOMISIJA ZA NEOGEN

Predsednik – Prof. Dr Ljupko Rundić, dipl.inž.geol.

Sekretar – Mr Goran Bogićević, dipl.inž.geol.